Na vrh

Edin Smajić: Kasarnu u Semizovcu pretvorit ćemo u privrednu zonu

Seriju tekstova “Godinu dana nakon izbora”, koju portal Radiosarajevo.ba objavljuje s ciljem da javnost stekne uvid u rad novoizabranih načelnika/ca i gradonačelnika u prvoj godini mandata, nastavljamo s općinom, Vogošća.

Općina Vogošća jedna je od devet općina koje se nalaze u Kantonu Sarajevo i značajan je industrijski i privredni lokalitet u BiH. Na području općine Vogošća živi 26.343 stanovika po podacima popisa stanovništva iz 2013. godine.

Načelnik Edin Smajić (SDA) osvojio je na lokalnim izborima 2016. godine 8.753 glasa ili 74,59 posto. Njegova protukandidatkinja Sanela Salimović (DF) osvojila je 2.049 glasova ili 17,46 posto, podaci su Centralne izborne komisije BiH.

Načelnik Edin Smajić, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, govori o problemima nezaposlenosti, saobraćajnih gužvi, vodosnabdjevanja Vogošće, potrebi izgradnje Prve transferzale i drugim pitanjima.

Radiosarajevo.ba: Koje sektore smatrate za najveći potencijal vaše lokalne zajednice?

Najveći potencijali su privredna struktura u postojećim industrijskim zonama i onim koje tek treba da budu stavljene u funkciju. Tu je i hidropotencijal Peračkog vrela za vodosnabdjevanje, kao i turizam.

Radiosarajevo.ba: Šta su vaši prioriteti u toku ovog mandata?

Prvi priorit bit će rješavanje vodosnabdjevanja stavljanjem Peračkog vrela u punom kapacitetu u funkciju. Također, važno je povezivanje sa Sarajevom putem Prve transverzale. Prioritet će biti i rješavanje zastoja u saobraćaju izgradnjom raskrsnica kružnog toka, kao i stavljanje u funkciju kasarne u Semizovcu kao privredne zone.

Radiosarajevo.ba: Koja su najveća konkretna postignuća za vrijeme vašeg mandata – šta je do sada urađeno?

Do sada smo riješili brojna aktivna i potencijalna klizišta. Zbrinuli smo stanovnike kojima su domovi stradali tokom poplava 2014. godine. Rješavani su brojni infrastrukturni projekti u mjesnim zajednicama poput vodosnabdjevanja, puteva, kanalizacione mreže, javne rasvjete, školskih objekata, dječijih igrališta. Rekonstruirali smo i sanirali Sportsku dvorane „Amel Bećković“. Izgrađen je Trg žrtava genocida u Srebrenici, izgrađena je i sportska dvorana uz školu „Porodice ef.Ramić“ u Semizovcu.

Radiosarajevo.ba: Šta ste namjeravali uraditi u prvoj godini mandata a niste uspjeli? Koji su razlozi što nije urađeno?

Nismo uspjeli inicirati nadležne institucije na postupanje po pitanje Prve transverzale. Istina je da je u tom smislu donesena odluka da se krene u realizaciju ovog projekta, ali sam očekivao znatno brže postupanje. Ono što ja vidim kao razlog za kašnjenje jeste komplikovana procedura odobravanja kreditnih sredstava potrebnih za realizaciju ovog projekta, kao i neriješena imovinsko-pravna pitanja na trasi Prve transverzale. Nismo uspjeli proširiti obuhvat vodozahvata Peračkog vrela kako bi se trajno riješilo pitanje vodosnabdjevanja Vogošće, a razlog je što nisu osigurana sredstva u okviru šireg projekta rješavanja pitanja vodosnabdjevanja Kantona Sarajevo. Kasarnu u Semizovcu nismo uspjeli staviti u funkciju privrednog razvoja i izgraditi novu industrijsku zonu na tom lokalitetu. Razlog su složene procedure i neriješeno pitanje statusa vojne imovine koje usporava proces dodjele vojne imovine lokalnoj zajednici u punom kapacitetu kako bi ta imovina mogla biti stavljena u funkciju razvoja.

Radiosarajevo.ba: Možete li navesti najveće probleme koje imate u općini i kako planirate ih rješavati?

Nezaposlenost je najveći prolem. Našim strateškim dokumentima planirali smo rješavati ovaj problem kroz razne vidove pomoći privrednim subjektima, kao i izgradnjom nove industrijske zone u Semizovcu, na lokalitetu kasarne. Inače u Vogošći već bilježimo pozitivne trendove kada je zapošljavanje u pitanju i samo tokom 2016.godine otvoreno je novih 486 radnih mjesta, ali želimo da ovaj proces bude i brži i snažniji. Vodosnabdjevanje je drugi najveći problem. Ovaj problem namjeravamo riješti stavljanjem u punu funkciju kapaciteta Peračkog vrela, kao i intervencijama u sistemu cjevovoda što bi dovelo do toga da Vogošća izađe iz tih noćnih redukcija vode. Saobraćajne gužve su treći veliki problem. Problem saobraćajnih gužvi namjeravamo riješiti izgradnjom Prve transverzale, ali i intervencijama koje mi, kao lokalna zajednica namjeravamo provesti. Tu prije svega mislimo na postavljanje četiri raskrsnice sa kružnim tokom na lokalitetima Kobilje Glave, skretanja za industrijsku zonu, kod hotela „Sunce“ i na Vogošćanskoj petlji. Pripremne radnje za gradnju ovih raskrsnica već su u poodmakloj fazi.

Radiosarajevo.ba: Da li realizirate zajedničke projekte sa drugim lokalnim zajednicama u BiH? Imate li u planu takvu vrstu suradnje?

Sa općinom Centar proveli smo mnoštvo zajedničkih projekata od kojih treba izdvojiti rješavanje vodsnabdjevanja Kobilje Glave i Poljina, kao i izgradnju fiskulturne sale uz OŠ “Zajko Delić” na Kobiljoj Glavi. Sa općinama Novo Sarajevo i Centar zajednički smo radili na sanaciji šteta nastalih pomjeranjem tla prilikom poplava. Sa općinom Ilijaš već nekoliko godina zajednički radimo na projektu zbrinjavanja otpadnih voda. Radi se o skupom i zahtjevnom projektu u okviru kojeg koristimo i sredstva europskih fondova i koji će trajati i u narednom periodu.

Radiosarajevo.ba: Da li su u ovom periodu na području lokalne zajednice otvorene ili obnovljene: obrazovna ustanova, sportski objekat, zdravstvena ustanova, proizvodni pogon?

Obnovljena je Sportska dvorana „Amel Bećković“, izgrađena je sportska dvorana uz Osnovnu školu “Porodice ef. Ramić” u Semizovcu, urađeno je vanjsko uređenje škola u Semizovcu i Hotonju. Također je realizirano utopljavanje Srednjoškolskog centra i osnovnih škola “Mirsad Prnjavorac” i “Zahid Baručija”. Realizirano je utopljavanje Doma zdravlja. Izgrađena su četiri nova i rekonstruirano 12 postojećih dječijih igrališta.

Copyright @ 2015 by INAF | Sva prava zadržana