Na vrh

MZ Blagovac

PRAVILA:
Pravila MZ Blagovac

Na osnovu člana 38. Zakona o lokalnoj samoupravi (Službene novine Kantona Sarajevo br. 22/00) i člana 90. Statuta Općine Vogošća (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. 13/98; 12/99; 19/99 i 16/01) Zbor građana Mjesne zajednice Blagovac na Zboru održanom dana,11.11.2001. godine donosi,

PRAVILA

MJESNE ZAJEDNICE BLAGOVAC

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Mjesna zajednica se osniva kao oblik neposrednog učestvovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

Član 2.

Stanovnikom Mjesne zajednice smatra se svaki građanin koji ima prebivalište na teritoriji Mjesne zajednice.

Član 3.

Područje Mjesne zajednice Blagovac čini dio područja Općine Vogošća koji obuhvata:
– Naseljeno mjesto Budišići,
– Naseljeno mjesto Perca,
– Naseljeno mjesto Ubare,
– Naseljeno mjesto Tihovići,
– Naseljeno mjesto Klakiše,
– Naseljeno mjesto Grab,
– Naseljeno mjesto Vrapče,
– Naseljeno mjesto Blagovac,
– Ulica Blagovac I,
– Ulica Blagovac II,
– Ulica Blagovac III,
– Ulica Blagovac IV,
– Ulica Blagovac V,
– dio ulice Rosulje (svi parni brojevi od 2-54 i neparni od 11-25).

Područje Mjesne zajednice može se mijenjati na način i po postupku utvrđenim Zakonom, Statutom Općine Vogošća i ovim Pravilima.

Član 4.

Naziv Mjesne zajednice je: Mjesna zajednica Blagovac.
Sjedište Mjesne zajednice je u Vogošći, ulica: Blagovac br. .

Član 5.

Mjesna zajednica ima svojstvo pravnog lica i upisana je u Registar mjesnih zajednica koji se vodi kod nadležnog Općinskog organa uprave.

Član 6.

Mjesna zajednica ima svoj pečat. Pečat Mjesne zajednice je okruglog oblika, prečnika 50 mm, sa ispisanim tekstom: Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Kanton Sarajevo, Općina Vogošća, Mjesna zajednica Blagovac, na bosanskom, hrvatskom, latiničnim pismom.

Član 7.

Dan Mjesne zajednice je _________ koji se obilježava manifestacijama sporta i kulture u Mjesnoj zajednici, kao i kroz druge vidove aktivnosti. U Mjesnoj zajednici se obilježavaju i drugi značajni datumi predviđeni Zakonom i Statutom Općine Vogošća.

Član 8.

Mjesnu zajednicu predstavlja i zastupa predsjednik Savjeta Mjesne zajednice. Ako je predsjednik Savjeta odsutan ili spriječen, Mjesnu zajednicu predstavlja i zastupa zamjenik predsjednika Savjeta Mjesne zajednice.

Član 9.

Mjesnu zajednicu zastupa Pravobranilaštvo Općine Vogošća u postupcima pravne zaštite imovine i imovinskih interesa mjesne zajednice pred sudovima kao i pred drugim nadležnim organima.

II PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA MJESNE ZAJEDNICE

1. Osnovna prava i dužnosti

Član 10.

U Mjesnoj zajednici građani imaju prava i dužnosti da solidarno zadovoljavaju zajedničke interese i potrebe iz svog života i rada, pri čemu se povezuju sa privrednim i drugim organizacijama na području i van područja Mjesne zajednice.
Osim zadovoljavanja svojih zajedničkih interesa i potreba, građani imaju pravo i dužnosti da u Mjesnoj zajednici učestvuju u obavljanju poslova od zajedničkog interesa za Mjesnu zajednicu, mjesne zajednice Općine, Kantona i šire.

Član 11.

U ostvarivanju zajedničkih interesa i potreba građana, iz stava 1. prethodnog člana Mjesna zajednica ima pravo i dužnosti da:

– učestvuje u javnoj raspravi kod pripreme i donošenja urbanističkih planova na području Mjesne zajednice,
– pokreće inicijativu, daje mišljenje i učestvuje u izgradnji odnosno uređenju komunalne infrastrukture,
– vodi brigu o čistoći, izgledu i uređenju mijesta na svom području,
– vodi brigu o razvoju, o unapređenju djelatnosti i službi koje neposredno služe građanima, porodici i domaćinstvu u zadovoljavanju potreba svakodnevnog života,
– brine se o unapređenju snadbijevanja i proširenja prodajnih kapaciteta,
– sarađuje sa organizacijama koje se bave vaspitanjem, obrazovanjem, zdravstvenom zaštitom, Centrom za socijalni rad, kao i drugim organizacijama sa područja prosvjete i kulture, o organizovanju i sprovođenju njihovih akcija,
– stvara uslove i preduzima mjere za očuvanje i zaštitu prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekove sredine,
– stara se o razvoju kulture i fizičke kulture i obezbjeđuje za te ustanove dostupnosti svim građanima, a posebno mladima, za kulturu i umjetnički rad, kao i bavljenjem sportom i rekreacijom,
– organizuje i preduzima mjere i aktivnosti na ostvarivanju i razvijanju društvene samozaštite,
– organizuje i sprovodi pripreme za odbranu, zaštitu i rad u ratnim uslovima,
– vrši i druge poslove od zajedničkog interesa utvrđene Zakonom, Statutom Općine, Statutom Grada i ovim Pravilima.

III SREDSTVA I FINANSIJSKO POSLOVANJE MJESNE ZAJEDNICE

Član 12.

Prihodi Mjesne zajednice su:

– sredstva građana koja oni udružuju putem samodoprinosa ili na drugi način,
– naknada za usluge i drugih prihoda koji svojim aktivnostima ostvaruje mjesna zajednica,
– prihodi koje općina ustupa mjesnoj zajednici, u skladu sa planovima razvoja mjesne zajednice, odnosno općine,
– pokloni i druga sredstva.

Član 13.

Statutom ili odlukom općine može se mjesnoj zajednici povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine, koji su od neposrednog i svakodnevnog uticaja na život i rad građana na području mjesne zajednice.
Sredstva za obavljanje poslova iz prethodnog stava obezbjeđuju se u budžetu općine.

Član 14.

Finansijsko poslovanje Mjesne zajednice obavlja se u skladu sa važećim finansijskim propisima.
Finansijsko poslovanje obavezno se vodi na način koji osigurava stvarni uvid u finansijske poslove i finansijsko stanje Mjesne zajednice.
Finansijsko-računovodstvene poslove za mjesne zajednice obavlja Služba za privredu, budžet i finansije Općine Vogošća.

Član 15.

Naredbodavac za izvršavanje finansijskog plana i za izvršenje svih drugih finansijskih poslova u Mjesnoj zajednici je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice.

IV – UPRAVLJANJE U MJESNOJ ZAJEDNICI

1. Zajednička odredba

Član 16.

Građani u Mjesnoj zajednici ostvaruju upravljanje odlučivanjem na Zborovima građana, referendumom i drugim oblicima ličnog izjašnjavanja, preko predstavnika u Savjetu Mjesne zajednice, staranjem o ostvarivanju donesenih odluka i utvrđenih stavova u Mjesnoj zajednici, kao i kontrolom rada organa Mjesne zajednice.

2. Lično izjašnjavanje građana

Član 17.

Oblici ličnog izjašnjavanja građana u Mjesnoj zajednici su:

a) referendum,
b) zborovi građana,
c) drugi oblici ličnog izjašnjavanja utvrđeni Zakonom i ovim Pravilima.

a) Referendum

Član 18.

Građani odlučuju referendumom:

– o uvođenju mjesnog samodoprinosa,
– o pitanjima iz nadležnosti Savjeta Mjesne zajednice kad to Savjet odluči,
– o pitanjima za koja je Zakonom propisano da se o njima odlučuje referendumom.

Član 19.

Referendum se raspisuje za cijelo područje Mjesne zajednice ili za dio područja Mjesne zajednice.
Referendum raspisuje Savjet Mjesne zajednice.
O raspisivanju referenduma donosi se Odluka, koja obavezno sadrži pitanje koje se stavlja na referendum, područje, odnosno mjesto za koje se raspisuje referendum i dan sprovođenja referenduma.
Odluka o raspisivanju referenduma objavljuje se u roku od pet (5) dana od dana donošenja Odluke o raspisivanju referenduma u svim naseljenim mjestima, područja na kome se sprovodi referendum, a najmanje 15 dana prije dana održavanja referenduma.

Član 20.

Inicijativu za raspisivanje referenduma mogu pokrenuti građani na Zboru građana, Savjet Mjesne zajednice, političke partije i udruženja građana sa područja Mjesne zajednice.
Inicijativa za sprovođenje referenduma dostavlja se Savjetu Mjesne zajednice.
Savjet Mjesne zajednice dužan je razmotriti inicijativu za raspisivanje referenduma u roku od 30 dana od dana njegovog podnošenja. Ako Savjet prihvati inicijativu, istu dostavlja Zboru građana Mjesne zajednice radi vođenja prethodne rasprave i izjašnjavanja.
Ukoliko je inicijativa dobila podršku većine prisutnih na Zboru građana Savjet mjesne zajednice donosi Odluku o raspisivanju referenduma. Ako Savjet ne prihvati inicijativu za raspisivanje referenduma dužan je da o tome, kao i o razlozima neprihvatanja obavijesti podnosioca inicijative.
Referendum sprovodi Komisija za sprovođenje referenduma koju obrazuje organ koji je raspisao referendum.
Komisija za sprovođenje referenduma sastoji se od predsjednika, 2 člana i 3 zamjenika.
Sprovođenje referenduma vodi se po postupku propisanom Zakonom referenduma.

Član 21.

Komisija za sprovođenje referenduma dostavlja organu koji je raspisao referendum izvještaj o sprovođenju referenduma, koji saglasno rezultatima glasanja utvrđuje Odluku donesenu na referendumu i po potrebi propisuje način sprovođenja te Odluke.
Odluka na referendumu smatra se donešenom, ako se za nju izjasnila većina svih građana Mjesne zajednice, odnosno područja za koje je raspisan referendum.
Odluka donešena referendumom, dobiva obaveznu snagu prvog dana po održanom referendumu, ako Odlukom o raspisivanju referenduma nije drugačije određeno.

Član 22.

Pitanje koje na referendumu nije prihvaćeno ne može se ponovo iznijeti na referendum prije isteka roka od 6 mjeseci od dana održavanja referenduma.

Član 23.

Savjet Mjesne zajednice je dužan da najmanje jednom godišnje preko Zbora građana obavještava građane Mjesne zajednice o ostvarivanju Odluka donešenih na referendumu.

b) Zbor građana Mjesne zajednice

Član 24.

Zbor građana Mjesne zajednice sačinjavaju građani koji su nastanjeni na području Mjesne zajednice.
Svaki građanin Mjesne zajednice sa navšenih 18 godina ima pravo da učestvuje u radu Zbora i u donošenju odluka o pitanjima iz nadležnosti Zbora građana Mjesne zajednice.

Član 25.

Građani na Zboru Mjesne zajednice, pokreću inicijative, daju prijedloge, raspravljaju, zauzimaju stavove i odlučuju o svim bitnim pitanjima zadovoljavanja zajedničkih potreba i ostvarivanju zajedničkih interesa kako u Mjesnoj zajednici tako i o onim pitanjima o kojima se odlučuje u Općinskom vijeću.

Član 26.

Zbor građana Mjesne zajednice naročito:

– odlučuje o pokretanju inicijative za osnivanje, ukidanje, spajanje, pripajanje i promjenu područja Mjesne zajednice,
– izjašnjava se i zauzima stavove o svim bitnim pitanjima urbanističko komunalnih i prostornom uređenju na području Mjesne zajednice,
– odlučuje o udruživanju sredstava Mjesne zajednice sa sredstvima drugih mjesnih zajednica, privrednih organizacija i zajednica, ako o tome ne odlučuje organ Mjesne zajednice,
– usvaja Pravila Mjesne zajednice,
– bira i opoziva članove organa Mjesne zajednice i članove drugih organa za koje je to određeno Zakonom, drugim propisima i ovim Pravilima,
– odlučuje i o drugim pitanjima utvrđenim Zakonom, drugim propisima i ovim Pravilima.

Član 27.

Zbor građana Mjesne zajednice održava se prema ukazanoj potrebi.
Zbor građana Mjesne zajednice održava se za cijelu Mjesnu zajednicu, na jednom mjestu (jedinstveni zbor) ili odvojeno po dijelovima Mjesne zajednice, na više mijesta i različito vrijeme, o čemu odlučuje Savjet, s tim što se rezultati odlučivanja građana po dijelovima Zbora Mjesne zajednice zbrajaju i na taj način se dobije rezultat za cijelu Mjesnu zajednicu, kao na jedinstvenom zboru.

Član 28.

Zbor građana saziva Savjet Mjesne zajednice.
Zbor građana mora biti sazvan kada to zahtjeva najmanje 30 građana sa područja Mjesne zajednice.
Savjet Mjesne zajednice dužan je razmotriti svaku inicijativu za sazivanje Zbora građana i o svom zaključku obavijestiti podnosioca inicijative, s tim što u slučajevima iz prethodnog stava Zbor saziva predsjednik Savjeta, bez iznošenja na Savjet, a ako on to ne učini u roku od 15 dana po prijemu zahtjeva, Zbor može sazvati predlagač odnosno njegov predsjednik.
Obavijest o sazivanju Zbora sa dnevnim redom, vremenom i mjestom održavanja Zbora mora biti dostupna svim građanima Mjesne zajednice najmanje pet dana prije održavanja Zbora.
Zbor građana Mjesne zajednice otvara i rukovodi njegovim radom do izbora predsjedništva Zbora, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice ili drugi član Savjeta kojeg odredi Savjet.
U radno predsjedništvo Zbora neposredno se biraju na Zboru 2 člana, a predsjednik Savjeta, odnosno drugo lice koje je otvorilo Zbor je član radnog predsjedništva po funkciji.
Zapisnik o radu Zbora vodi Sekretar u Mjesnoj zajednici, a na Zboru se biraju 2 ovjerivača zapisnika.

Član 29.

Zbor građana Mjesne zajednice može punovažno odlučivati ako mu prisustvuje najmanje 5% građana Mjesne zajednice koji imaju pravo odlučivanja na Zboru, ako Zakonom i ovim Pravilima za odlučivanje o pojedinim pitanjima nije drugačije utvrđeno.
Zbor donosi odluke javnim glasanjem, dizanjem ruke, večinom glasova prisutnih građana, uz predhodno usaglašavanje stavova, ako Zakonom, ovim Pravilima ili drugim aktom Mjesne zajednice nije određeno drugačije.
Građani imaju pravo da prilikom rasprave, o dnevnom redu Zbora postavljaju pitanja, iznose svoja mišljenja i podnose prijedloge, te da se slobodno opredjeljuju prilikom glasanja.
Ako odgovor ne mogu dati organi Mjesne zajednice, Savjet Mjesne zajednice je dužan potražiti odgovor od nadležnih organa, institucija i organizacija i isti dati na narednom Zboru građana.

Član 30.

O pojedinim pitanjima iz života i rada Mjesne zajednice koja nisu od interesa za cijelu Mjesnu zajednicu i za čije rješavanje nisu zainteresovani svi građani u Mjesnoj zajednici zauzimaju se stavovi, usklađuju se mišljenja i interesi i donose Odluke na Zborovima u Mjesnoj zajednici na čija se prava i obaveze, odnosno interese ona odnose.
Zborovi iz predhodnog stava organizuju se za onaj dio Mjesne zajednice (ulicu, zgradu) za potrošače, korisnike usluga, stanare, za članove određenog udruženja društva, kluba itd.

c) Zbor stanara

Član 31.

Radi učešća u upravljanju stambenom zgradom i ostvarivanju prava i dužnosti u Mjesnoj zajednici, građani kao stanari se organizuju i obrazuju zbor stanara.
Zbor stanara se obrazuje za svaku stambenu zgradu, a može se obrazovati i za dijelove većih stambenih zgrada ili za više stambenih zgrada sa malim brojem stanara.
Zbor stanara čine svi građani – stanari zgrade za koju se obrazuje skup stanara, a koji imaju pravo da u skladu sa ovim Pravilima učestvuju u odlučivanju na Zboru.

Član 32.

Građani na Zboru stanara vrše naročito slijedeće poslove:

– učestvuju u upravljanju stambenom zgradom,
– razmatraju pitanja od značaja za organizovanje i ostvarivanje zadataka civilne zaštite i mjera društvene samozaštite od značaja za zgradu i predlaže mjere za unapređenje tog sistema,
– dogovaraju se o razvoju dobrosusjednih odnosa, uzajamnom pomaganju i drugim oblicima solidarnosti,
– daju mišljenja i prijedloge u oblasti uređenja naselja, stanovanja, komunalnih djelatnosti i unapređenja čovjekove sredine,
– biraju kućni savjet.
Član 33.

Zbor stanara saziva predsjednik kućnog savjeta.
Na rad zbora stanara shodno se primjenjuju odredbe ovih Pravila o radu Zbora građana.
Učešće o upravljanju stambenom zgradom ostvaruje se u skladu sa pravilima mjesnih zajednica.

d) Kućni savjeti

Član 34.

Građani na zboru stanara biraju kućni savjet.
Kućni savjet ima 3-9 članova koji iz svojih redova biraju predsjednika i zamjenika predsjednika kućnog savjeta.
Predsjednik i članovi kućnog savjeta se biraju na 2 godine.
Kućni savjet upravlja stambenom zgradom i obavlja sve poslove i zadatke koje mu povjeri Zbor stanara.
Kućni savjet radi i djeluje po Poslovniku o radu kućnog savjeta.

Član 35.

Građani u Mjesnoj zajednici ili u njenom dijelu mogu se o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Zbora izjašnjavati i putem ankete ili davanjem građanskih inicijativa.
Oblici izjašnjavanja iz predhodnog stava koriste se ako nema uslova za održavanje Zbora ili ako je zbog značaja pitanja kome se odlučuje ovakav način izjašnjavanja pogodniji od Zbora.
Savjet Mjesne zajednice organizuje oblike izjašnjavanja građana iz stava 1.ovog člana.

Član 36.

Radi ostvarivanja posebnih interesa građana u Mjesnoj zajednici osnivaju se sekcije, odbori, tribine, aktivi itd.
Jedinice, odbori, sekcije, aktivi itd. okupljaju sve zainteresovane građane i njihove organizacije i institucije za rješavanje bitnih pitanja sa područja kulture, zdravstva, fizičke kulture, dječije zaštite, komunalnih poslova itd.
Na tim oblicima rada zauzimaju se stavovi o bitnim pitanjima o kojima se sporazumjevanjem i dogovaranjem usklađuju stavovi i interesi i zauzimaju konačni stavovi.

e) Prethodna javna rasprava

Član 37.

Radi obezbjeđenja neposrednog uticaja građana na odlučivanje o poslovima od posebnog značaja za Mjesnu zajednicu organizuje se prethodna javna rasprava.
Prethodna javna rasprava se obavezno organizuje o pitanjima određenim Zakonom i Statutom Općine, kao i o pitanjima o kojima građani odlučuju ličnim izjašnjavanjem.
Prethodna javna rasprava se obavezno organizuje o pitanjima o kojima se odlučuje u Savjetu Mjesne zajednice, a koja su od bitnog interesa za zajednički život i rad građana.

Član 38.

Prethodnu javnu raspravu organizuje Savjet Mjesne zajednice. Savjet odlučuje i o iznošenju pitanja iz svoje nadležnosti o kojima se sprovodi prethodna javna rasprava.
Prethodna javna rasprava obavlja se na Zboru građana Mjesne zajednice, a može se voditi i na interesnim zborovima i sastancima i skupovima političih partija.

3. Organi mjesne zajednice

Član 39.

U Mjesnoj zajednici organizuju se slijedeći organi:

a) Zbor građana Mjesne zajednice,
b) Savjet građana Mjesne zajednice,
c) Mirovno vijeće.

a) Savjet Mjesne zajednice

Član 40.

Savjet Mjesne zajednice je najviši organ upravljanja i izvršno tijelo Mjesne zajednice u Mjesnoj zajednici sa pravima, dužnostima i odgovornostima utvrđenim ovim Pravilima.

Član 41.

Savjet Mjesne zajednice u okviru svojih prava i dužnosti:

– donosi opća akta, odluke, zaključke, mišljenja i preporuke,
– donosi odluke, opća akta koja se donose ličnim izjašnjavanjem građana i daje tumačenje tih odluka i akata,
– donosi programe i planove rada i razvoja Mjesne zajednice,
– odlučuje o udruživanju sredstava Mjesne zajednice sa privrednim organizacijama i drugim mjesnim zajednicama radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa,
– odlučuje o korišćenju i raspolaganju sredstvima Mjesne zajednice u okviru ovlašćenja utvrđenih Zakonom odnosno ovim Pravilima,
– donosi odluke i upravlja prostorima Mjesnih zajednica,
– odobrava zaključivanje ugovora, sporazuma i dogovora za potrebe Mjesne zajednice,
– određuje naknadu za usluge koje obavlja Mjesne zajednica,
– odlučuje o osnivanju društava, klubova i drugih organizacija od interesa za Mjesnu zajednicu i šire područje,
– bira i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta,
– obrazuje svoja radna tijela (komisije, odbore, i dr.).
– usvaja izvještaje o radu Savjeta i drugih organa i tijela u Mjesnoj zajednici,
– odlučuje o dodjeljivanju nagrada, pohvala i priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetne zasluge i postignute rezultate na izvršenju poslova i zadataka u Mjesnoj zajednici,
– obavezni su da postave Odluku o kućnom redu u svaki ulaz stambene zgrade,
– vrši poslove utvrđene Zakonom, Statutom Općine, drugim propisima i ovim Pravilima.

Ako za obavljanje nekog posla u upravljanju Mjesnom zajednicom nije utvrđena nadležnost drugog organa Mjesne zajednice, a ne radi se o pitanju o kojem građani odlučuju ličnim izjašnjavanjem, taj će posao vršiti Savjet Mjesne zajednice.

Član 42.

Savjet Mjesne zajednice ima 5 članova.
Savjet Mjesne zajednice sačinjavaju predstavnici građana koji žive na području Mjesne zajednice izabrani javnim glasanjem na Zboru građana.
O izboru Savjeta Mjesne zajednice izjašnjavaju se građani javnim glasanjem na Zboru građana.
Pravo da bira i da bude biran u Savjet Mjesne zajednice ima svaki građanin koji živi na području Mjesne zajednice sa navršenih 18 godina života.
Prilikom izbora članova Savjeta Mjesne zajednice mora se voditi računa da svaki dio naselja MZ bude zastupljen u Savjetu i da sastav Savjeta izražava približno nacionalnu strukturu stanovništva Mjesne zajednice. Predizborne aktivnosti i organizaciju održavanja Zborova građana, prijedlog obezbjeđivanja nacionalne strukture Savjeta Mjesne zajednice i sve druge potrebne radnje za izbor članova Savjeta Mjesne zajednice organizuje i sprovodi dotadašnji Savjet Mjesne zajednice.

Član 43.

Prijedlog kandidata za Savjet Mjesne zajednice mogu podnijeti:

– građani – pojedinačno ili grupa građana,
– organi političkih partija i udruženja građana koji djeluju na području Mjesne zajednice.

Prijedlog se podnosi pismeno ili usmeno na Zboru građana.

Član 44.

Prijedlog kandidata za Savjet Mjesne zajednice utvrđuje se javnim glasanjem.
O svakom kandidatu Savjeta izjašnjava se Zbor građana.
Smatra se predloženim kandidatom, kandidat za kojeg se izjasni većina prisutnih na Zboru, odnosno kandidat koji je dobio veći broj glasova.
Savjet Mjesne zajednice izabran je ako se za listu kandidata izjasni većina prisutnih na Zboru građana.

Član 45.

Mandat članova u Savjetu Mjesne zajednice traje 2 godine.
Ako članu u Savjetu Mjesne zajednice prestane mandat prije isteka roka na koji je izabran, bira se novi član po postupku utvrđenom ovim Pravilima.
Mandat prestaje: podnošenjem ostavke, preseljenjem van područja Mjesne zajednice, smrću i sl.

Član 46.

Nadzor nad zakonitošću rada organa Mjesne zajednice obavlja Općinsko vijeće.

Član 47.

Savjet Mjesne zajednice radi i odlučuje na sjednicama.
Savjet Mjesne zajednice zasjeda po potrebi.
Sjednice Savjeta saziva predsjednik, a ako je on odsutan ili spriječen, njegov zamjenik.
Obavijest o sazivanju Savjeta sa dnevnim redom, vremenom i mjestom održavanja, mora biti dostupna svim članovima Savjeta najmanje 3 dana prije održavanja Savjeta.

Član 48.

Savjet Mjesne zajednice može punovažno odlučivati, ako istom prisustvuje više od polovine od ukupnog broja članova.
Savjet donosi odluke većinom glasova prisutnih članova od ukupnog broja članova Savjeta MZ ako Zakonom, ovim Pravilima ili drugim aktima nije drugačije određeno.
Član 49.

Na prvoj sjednici poslije održanih izbora, Savjet Mjesne zajednice bira iz reda svojih članova predsjednika Savjeta.
Predsjednik Savjeta i njegov zamjenik biraju se na vrijeme od dvije godine.
Predsjednik Savjeta predstavlja i zastupa Mjesnu zajednicu, stara se o pripremi sjednice, saziva i rukovodi sjednicom Savjeta, priprema akte koja donosi Savjet, potpisuje akte Savjeta, te vrši i druge poslove za koje je ovlašten ovim Pravilima i drugim općim aktima Mjesne zajednice ili koje mu odredi Savjet.
Savjet može opozvati predsjednika odnosno njegovog zamjenika i prije isteka vremena na koje su izabrani, ako svoju dužnost ne vrše na zadovoljavajući način ili iz nekog razloga koji Savjet smatra opravdanim.
Kada je predsjednik Savjeta odsutan ili spriječen njegove poslove obavlja zamjenik predsjednika sa pravima i dužnostima koje ima predsjednik Savjeta.
U slučaju odsutnosti i zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Savjeta obavlja član kojeg odredi Savjet.

Član 50.

Radi rješavanja pojedinih pitanja iz svoje nadležnosti i pripremanja prijedloga za njihovo rješavanje, Savjet Mjesne zajednice može obrazovati odbore, komisije i druga stalna ili povremena tijela.
Za članove tijela iz prethodnog stava mogu biti birani članovi Savjeta i drugi građani, s tim što predsjednici ovih tijela moraju biti iz reda članova Savjeta.
Način obrazovanja, sastav djelokruga i ovlaštenja radnih tijela Savjeta utvrđuje se u skladu sa Zakonom, općim aktima Mjesne zajednice ili posebnim odlukama Savjeta.
Savjet donosi Poslovnik o radu, kojim se bliže uređuje način rada Savjeta i njegovih organa i tijela, prava i dužnosti članova, kao i druga pitanja iz djelokruga rada Savjeta i njegovih organa.

a) Mirovno vijeće

Član 51.

Radi mirenja i rješavanja sporova, u Mjesnoj zajednici se obrazuje Mirovno vijeće.
Mirovno vijeće je svojevrsni sud koji svoju funkciju vrši u granicama određenim Zakonom.
Mirovno vijeće sastoji se od predsjednika i dva člana koji imaju zamjenike.
Predsjednika i članove Mirovnog vijeća i njihove zamjenike bira i razrješava Zbor građana Mjesne zajednice na prijedlog Savjeta Mjesne zajednice.
Mandat članova Mirovnog vijeća traje 2 (dvije) godine.
Funkcija članova Mirovnog vijeća je počasna.
Mirovno vijeće rješava sporove i posreduje u sporovima koji nastaju između građana kao i između građana i privrednih organizacija i drugih subjekata.
Mirovno vijeće rješava sporove, ako mu ih građani povjere na rješavanje.
Mirovno vijeće posreduje u sporovima na zahtjev stranaka ili organizacija u interesu razvijanja dobrih odnosa među građanima.
Ukoliko među strankama bude zaključeno poravnanje, ono ima snagu sudskog poravnanja.

Član 52.

Mirovno vijeće obaviještava građane Mjesne zajednice o pojavama koje zapazi u svom radu, u cilju otklanjanja uzroka koji izazivaju parničenje, sukobe i nesuglasice, kao i o drugim društveno-negativnim pojavama.
Mirovno vijeće podnosi povremeno izvještaj Savjetu Mjesne zajednice, a najmanje jednom godišnje i Zboru građana Mjesne zajednice.
Rad Mirovnog vijeća bliže se uređuje Poslovnikom o radu koji se donosi u skladu sa Zakonom i ovim Pravilima.

V – ORGANIZACIJA I RAD MJESNE ZAJEDNICE U USLOVIMA RATA I NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI

Član 53.

Kada se proglasi neposredna ratna opasnost ili ratno stanje u Mjesnoj zajednici primjenjuju se naredbe o organizaciji i radu Mjesne zajednice u uslovima rata i neposredne ratne opasnosti.
U slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti primjenjuju se i druge naredbe i Pravila koje nisu u suprotnosti sa ovim poglavljem Pravila.

Član 54.

U Mjesnoj zajednici preduzimaju se aktivnosti na organizovanom pružanju otpora agresoru, kao i aktivnosti na organizaciji života i rada na području Mjesne zajednice u uslovima rata i neposredne ratne opasnosti. Ako situacija i potrebe oružane borbe i otpora neprijatelju zahtijeva, mogu se pokrenuti inicijative za razdvajanje, pripajanje ili spajanje Mjesne zajednice.
Inicijativu iz prethodnog stava može pokrenuti Savjet Mjesne zajednice. Inicijativa se dostavlja Općinskom načelniku.

Član 55.

U cilju stvaranja uslova za efikasnijim funkcionisanjem državne vlasti i uspješnog organiziranja borbe i otpora u ratu, određeni poslovi u nadležnosti Općine mogu se prenijeti na Mjesnu zajednicu. U tom cilju obezbjeđuju se kadrovski, materijalni i drugi uslovi za vršenje poslova i zadataka.

Član 56.

U slučaju rata i neposredne ratne opasnosti Savjet Mjesne zajednice vrši svoja prava i dužnosti na osnovu i okviru Ustava, Zakona o odbrani, Statuta Općine i ovih Pravila.

Član 57.

Savjet u okviru prava i dužnosti Mjesne zajednice u uslovima rata i neposredne ratne opasnosti:

– donosi Pravila Mjesne zajednice, razmatra pitanja od značaja za odbranu i zaštitu, kao i za zbrinjavanje ugroženih i nastradalih građana i utvrđuje mjere o ovim pitanjima, donosi akte iz svoje nadležnosti, bira, imenuje i razrješava predsjednika Savjeta, određena pravila i vrši i druge poslove i zadatke u okviru prava i dužnosti Mjesne zajednice.

Član 58.

Ako je zbog ratnih dejstava ili uslova življenja izbjegla ili napustila Mjesnu zajednicu najmanje trećina članova Savjeta provode se izbori za popunu broja članova Savjeta.
U slučaju da se ne može održati Zbor građana izjašnjavanja i izbori se mogu organizovati po ulicama ili ulazima.
U Savjetu Mjesne zajednice mora postojati odgovarajuća nacionalna i teritorijalna zastupljenost građana Mjesne zajednice.

Član 59.

Ukoliko se na Mjesnu zajednicu prenese vršenje upravnih i drugih poslova u nadležnosti općinskih organa uprave, obrazuje se u Mjesnoj zajednici Stručna služba sa odgovarajućim referentima u zavisnosti od vrste i djelovanja prenesenih zadataka.
U slučaju iz prethodnog stava Savjet donosi akt kojim se utvrđuje unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mijesta, djelokrug i rukovođenje Stručnom službom. Sistematizacija se usvaja uz prethodnu saglasnost Načelnika Općine.

Član 60.

Savjet, sekretar MZ, odnosno Služba dužni su da ostvaruju saradnju sa odgovarajućim općinskim organima u pitanjima organiziranja i mobilisanja svih snaga i sredstava u borbi protiv agresora, zaštiti i bezbjednosti područja Mjesne zajednice, zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih, kulturnih i drugih dobara od ratnih dejstava i ostvarivanja drugih mjera samozaštite, zatim rada preduzeća i drugih pravnih lica, informisanja građana i u drugim pitanjima od neposrednog interesa za borbu i otpor agresoru i zadovoljavanje potreba oružanih snaga i stanovništva.
Kada se Mjesnoj zajednici povjere određeni poslovi iz nadležnosti Jedinstvenog općinskog organa uprave i posebnih službi, organi Mjesne zajednice dužni su da sarađuju sa Općinom naročito o tim pitanjima odnosno poslovima.

Član 61.

Za vrijeme rata, odnosno neposredne ratne opasnosti u Mjesnoj zajednici formira se Štab civilne zaštite.
U Mjesnoj zajednici organizuje se, priprema i sprovodi civilna zaštita u cilju zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara od drugih nesreća i opasnosti u miru i ratu.

Član 62.

Za vrijeme rata, odnosno neposredne ratne opasnosti u Mjesnoj zajednici formira se obavezno Štab civilne zaštite.
Štabom civilne zaštite rukovodi Komandant kojeg imenuje Savjet uz prethodno mišljenje Komadanta Općinskog štaba civilne zaštite.

Član 63.

Civilna zaštita organizuje se i djeluje u skladu sa vlastitom procjenom i u skladu sa zahtjevima Savjeta i naređenjima Općinskog štaba civilne zaštite.
Savjet angažira jedinicu civilne zaštite u okviru potreba i odgovornosti Mjesne zajednice, a općinski štab civilne zaštite za potrebe Općine ili šire zajednice.
Upotreba jedinica civilne zaštite odvija se u skladu sa odredbama Pravila ukoliko Zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno.

Član 64.

Savjet Mjesne zajednice donosi planska akta o organizaciji i funkcionisanju civilne zaštite, planira i potrebna finansijska sredstva radi nabavke materijalno – tehničke opreme za izvršavanje zadataka civilne zaštite.

Član 65.

Štab civilne zaštite neposredno ostvaruje operativno – stručno rukovođenje akcijama civilne zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od ratnih razaranja.

Član 66.

Štab civilne zaštite dužan je organizovati se i izvršiti sve pripreme u brzom i efikasnom ostvarivanju funkcija civilne zaštite.

VI – NADZOR I KONTROLA U MJESNOJ ZAJEDNICI

Član 67.

Radi ostvarivanja i zaštite prava građana i zaštite imovine MZ organizuje se Nadzorni organ.
Građani u Mjesnoj zajednici ostvaruju nadzor i kontrolu neposredno preko Savjeta Mjesne zajednice i preko posebnog organa kontrole.

Član 68.

Građani imaju pravo da ostvaruju kontrolu rada Savjeta i drugih organa Mjesne zajednice.

Član 69.

Organ nadzora i kontrole u Mjesnoj zajednici je Nadzorni odbor.
Nadzorni odbor ima 3 člana, koji između sebe biraju predsjednika i zamjenika Odbora.
Mandat članova Nadzornog odbora traje 2 godine.
Za članove Nadzornog odbora ne može biti izabran član Savjeta Mjesne zajednice.

Član 70.

Izbor i opoziv članova Nadzornog odbora vrši se na Zboru građana Mjesne zajednice.
Prijedlog kandidata za članove Nadzornog odbora daje Savjet Mjesne zajednice.
Glasanje za izbor i opoziv članova Nadzornog je javno, ako Zbor drugačije ne odluči.

Član 71.

Nadzorni odbor vrši kontrolu, nadzor i ostvaruje uvid u rad organa i drugih tijela Mjesne zajednice, prati sprovođenje Zakona i drugih propisa koji su od interesa za građane u Mjesnoj zajednici, stara se o ostvarivanju i zaštiti prava građana Mjesne zajednice, te vrši kontrolu namjenskog korištenja državnih sredstava u Mjesnoj zajednici.
Nadzorni odbor dužan je o uočenim pojavama i nepravilnostima obavijestiti organe koji imaju pravo i dužnosti da ih otklone, a o svom radu najmanje jednom godišnje obavještavaju Zbor građana Mjesne zajednice.

Član 72.

Nadzorni odbor je nezavisan u svom radu.
Odbor i svaki pojedini član Odbora odgovorni su za svoj rad i za izvršavanje svojih dužnosti Zboru građana Mjesne zajednice. Za povrede dužnosti utvrđene ovim Pravilima i drugim propisima članovi Nadzornog odbora u cjelini mogu biti opozvani i prije isteka vremena na koje su izabrani.
Nadzorni odbor i bilo koji njegov član ne mogu se pozvati na odgovornost zbog vršenja nadzora i kontrole ukoliko tu kontrolu vrše u skladu sa Zakonom, ovim Pravilima i drugim propisima.

Član 73.

Nadzorni odbor radi i odlučuje na sjednicama.
Nadzorni odbor može odlučivati, ako sjednici prisustvuje većina članova Odbora.
Nadzorni odbor donosi odluke i zaključke većinom glasova izabranih članova.

VII – JAVNOST RADA I INFORMISANJE

1. Javnost rada

Član 74.

Rad Mjesne zajednice je javan.
Javnost rada organa Mjesne zajednice obezbjeđuje se:

– javnim održavanjem sjednica Savjeta i drugih organa Mjesne zajednice, izuzev u slučajevima kada opći interes zahtijeva da javnost bude isključena,
– iznošenjem na javnu diskusiju značajnih odluka i drugih materijala koji se prije usvajanja moraju iznijeti na javnu raspravu predviđenu ovim Pravilima,
– informisanjem putem sredstava javnog informisanja,
– objavljivanjem donešenih odluka i drugih akata putem isticanja na vidnom mjestu ili na drugi način,
– davanjem javnog odgovora na pitanja koja postavljaju građani na zborovima ili na sastancima političkih partija.

Član 75.

Savjet Mjesne zajednice posebnom odlukom u skladu sa Zakonom, određuje koji poslovi i podaci iz rada Mjesne zajednice i nadležnosti njenih organa predstavljaju tajnu ili se ne mogu objavljivati, odnosno način njihovog čuvanja.
Ostvarivanje načela javnosti ne može biti u suprotnosti sa interesima bezbjednosti i odbrane zemlje, kao i sa drugim državnim interesima utvrđenim Zakonom.

2. Informisanje

Član 76.

Građani u Mjesnoj zajednici moraju biti redovno informisani i potpuno upoznati sa uslovima ostvarivanja i korišćenja sredstava, materijalnim i finansijskim stanjem i poslovanjem, planovima i programima razvoja Mjesne zajednice i sa drugim pitanjima značajnim za rad Mjesne zajednice i za ostvarivanje svojih zajedničkih interesa u njoj.
Građani imaju pravo da budu informisani o radu privrednih organizacija, o radu državnih organa i jedinica lokalne samouprave kao i o radu svih nosilaca javnih ovlaštenja.

Član 77.

Informisanje u Mjesnoj zajednici mora biti organizovano i djelovati tako da stvara preduslove za:

– odlučivanje građana,
– usmjeravanje društveno-ekonomskog i prostornog razvoja Mjesne zajednice,
– javnost rada i odgovornost svih organa Mjesne zajednice, nosilaca javnih i drugih funkcija u Mjesnoj zajednici,
– državnu kontrolu i nadzor i
– redovno praćenje izvršenja donesenih odluka i zaključaka, sporazuma i dogovora.

Član 78.

Informisanje građana vrši se posebno putem oglasnih ploča, pismenim izvještavanjem sredstava javnog informisanja i slično i neposredno putem zborova i drugih sastanaka i skupova.
Za informisanje građana u skladu sa ovim Pravilima odgovoran je Savjet Mjesne zajednice.

VIII – STRUČNO ADMINISTRATIVNO – TEHNIČKI, FINANSIJSKO – MATERIJALNI I DRUGI POSLOVI MJESNE ZAJEDNICE

Član 79.

Administrativno – tehničke, stručne koordinacione i druge poslove i zadatke za potrebe Mjesne zajednice i građane u mjesnim zajednicama obavlja Služba za opću upravu i zajedničke poslove.

Član 80.

Stručno administrativno-tehničke i druge poslove u sjedištu Mjesne zajednice obavlja izvršilac na poslovima i zadacima sekretara MZ koga postavlja Općinski načelnik Općine uz pribavljeno mišljenje Savjeta Mjesne zajednice.
Ostali poslovi i zadaci zajednički za mjesne zajednice obavljaju se u sjedištu Službe preko nadležnih službi Općine.

IX SARADNJA MJESNE ZAJEDNICE SA OPĆINSKIM VIJEĆEM I NAČELNIKOM OPĆINE, PRIVREDNIM ORGANIZACIJAMA I DRUGIM MJESNIM ZAJEDNICAMA

1. Saradnja Mjesne zajednice sa Općinom

Član 81.

Mjesna zajednica u izvršavanju svojih zadataka sarađuje sa Općinom njenim jedinstvenim općinskim organom uprave i posebnim službama.
Saradnja iz prethodnog stava ogleda se naročito u:

– zajedničkom utrvđivanju programa i planova razvoja i njihovom usklađivanju,
– rješavanju i obezbjeđenju uslova za rad Mjesne zajednice i ostvarivanju planova i programa razvoja,
– udruživanju sredstava za ostvarivanje zajedničkih ciljeva,
– učestvovanju u sprovođenju zajedničkih mjera i akcija,
– donošenju akata kojima se reguliše pitanje od značaja za položaj i rad Mjesne zajednice i građana u njoj.

Član 82.

Mjesna zajednica putem Općinskog vijeća i drugim organima pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja od interesa za rad i život građana i u vezi s tim daje primjedbe, mišljenja i prijedloge.
Mjesna zajednica ima pravo da od službi Općine zatraži informaciju i druga obavještenja od interesa za Mjesnu zajednicu.

2. Saradnja Mjesne zajednice sa političkim i društvenim organizacijama i udruženjima građana

Član 83.

U okviru Mjesne zajednice stvaraju se uslovi da se omogući djelatnost građana, povezanih kroz političke partije, društva i udruženja u cilju razvijanja ličnih sposobnosti, ispoljavanja slobodnih aktivnosti i povezivanja svojih interesa.
Ovi društveni oblici objedinjeni u Mjesnoj zajednici usmjeravaju se u pravcu emancipacije svih strana čovjekovog bića, čime se izgrađuje humani i demokratski odnos građana.

Član 84.

Političke partije, društvene organizacije i udruženja građana neposredno pokreću inicijativu za razrješavanje pitanja ili problema Mjesne zajednice, upućuju Savjetu i drugim organima Mjesne zajednica svoje prijedloge, primjedbe i sugestije.

Član 85.

Mjesna zajednica preko svojih organa neposredno sarađuje sa političkim partijama i udruženjima građana šireći oblike saradnje posebno u odlučivanju. U tom pravcu zajednički se organizuje razmatranje pojedinih pitanja, koja su od zajedničkog interesa za Mjesnu zajednicu kao cijelinu.

Član 86.

Mjesna zajednica u svojim mogućnostima pomaže stručno i tehnički akcije političkih i društvenih organizacija sa područja Mjesne zajednice.

3. Saradnja Mjesne zajednice sa privrednim organizacijama

Član 87.

Mjesna zajednica ostvaruje saradnju sa privrednim i drugim pravnim subjektima koja vrše djelatnost od posebnog društvenog značaja sa privrednim organizacijama čiji radnici imaju mjesto prebivališta na području Mjesne zajednice i sa privrednim organizacijama koje imaju sjedište ili djelove na području MZ.

Član 88.

U cilju ostvarivanja saradnje sa organizacijama iz prethodnog člana Mjesna zajednica:

– preduzima i predlaže mjere da dođe do zajedničkog rješavanja pitanja od interesa za građane i privredne organizacije,
– utvrđuje međusobna prava i obaveze sporazumima i ugovorima,
– preduzima mjere da se normativnim aktima privrednih organizacija regulišu određena pitanja u vezi saradnje sa mjesnim zajednicama,
– podstiče udruživanje rada i sredstava u rješavanju pojedinih pitanja od zajedničkog interesa kao što su uređivanje naselja, izgradnja sekundarno vodovodne mreže, dječije zaštite, snadbijevanjem, izgradnja infrastrukture, itd,
– razvija sve vidove saradnje i zajedničkog djelovanja i iznalazi nove vidove saradnje na rješavanju pojedinih pitanja od obostranog interesa.

X POSTUPAK ZA DONOŠENJE, IZMJENE I DOPUNE PRAVILA MJESNE ZAJEDNICE

Član 89.

O izmjenama i dopunama Pravila Mjesne zajednice odlučuje Savjet mjesne zajednice, na način i po postupku utvrđenom za njegovo donošenje.

Član 90.

Inicijativu za promjenu Pravila mogu dati: 30 građana, Savjet Mjesne zajednice, političke partije i udruženja građana.
Inicijativa iz prethodnog stava dostavlja se Zboru građana koji odlučuje o opravdanosti i cjeloshodnosti promjene Pravila.
Ako se inicijativa daje zbog promjene u općim propisima koji regulišu materiju iz ovih Pravila ne iznosi se na Zbor građana Mjesne zajednice radi odlučivanja o opravdanosti promjene Pravila.

Član 91.

Ako Zbor građana Mjesne zajednice prihvati inicijativu za promjenu Pravila kao i u slučaju kad nije potrebna prethodna saglasnost Zbora, Služba za potrebe mjesnih zajednica izrađuje nacrt akta o promjeni Pravila koji dostavlja Savjetu Mjesne zajednice koji utvrđuje prijedlog Pravila Mjesne zajednice i dostavlja ih Zboru građana na raspravu.

Član 92.

Usvojene promjene Pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči u prostorijama Mjesne zajednice.

Član 93.

Ako promjena Pravila ne bude usvojena, o promjeni Pravila po istom pitanju ne može se odlučivati prije isteka 6 (šest) mjeseci od kada je prijedlog za promjenu odbijen.

XI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 94.

Sva druga pitanja organizacije i rada Mjesne zajednice koja nisu regulisana ovim Pravilima, uređuju se Odlukama Zbora građana Mjesne zajednice i Odlukom Savjeta Mjesne zajednice i drugih organa Mjesne zajednice utvrđenim ovim Pravilima.

Član 95.

Sva normativa akta Mjesne zajednice moraju se usaglasiti sa odredbama ovih Pravila u roku od 3 mjeseca od dana njegovog donošenja.

Član 96.

Ova Pravila stupaju na snagu danom donošenju na Zboru građana Mjesne zajednice Blagovac, a primjenjivaće se nakon što na istu saglasnost da Općinsko vijeće.

Član 97.

Stupanjem na snagu ovih pravila prestaje da važe Pravila Mjesne zajednice Blagovac, broj:________________usvojena 1998. godine.

Broj: 04-299/01
Vogošća, 11.11.2001. god.

PREDSJEDNIK
SAVJETA MJESNE ZAJEDNICE

Stranice: 1 | 2
Copyright @ 2015 by INAF | Sva prava zadržana