Na vrh

OBILJEŽENA 80. GODIŠNJICA POLASKA IGMANSKOG MARŠA

Uz poštivanje svih epidemioloških mjera i ograničeni broj učesnika, u organizaciji Udruženja “Antifašista i boraca NOR-a” Vogošća, u subotu 22. januara je obilježena 80. godišnjica polaska Igmanskog marša i sjećanje na formiranje prve partizanske “Crnovrške čete”.

Na obnovljenom trgu u ulici Spasoja Blagovčanina, gdje se nalazi spomen obilježje učesnicima Igmanskog marša, predstavnici Općine Vogošća i udruženja položili su cvijeće i odali počast hrabrosti i istrajnosti svima onima koji su u januaru 1942. godine krenuli put Igmana prema slobodnoj teritoriji.

Prisutnima se obratio načelnik Općine Vogošća Edin Smajić koji je govorio o vrijednostima očuvanja perioda NOR-a, te se zahvalio svima koji su došli i koji su spremni da učestvuju u manifestacijama i na taj način pokažu da im je stalo do svih vrijednosti iz prethodnog perioda.

– Danas imamo priliku obilježiti 80. godišnjicu legendarnog Igmanskog marša, u kojem se, tokom četiri godine ratovanja samo jedna ofanziva nije desila na području Bosne i Hercegovine. Naše je da se borimo protiv zla, da želimo mir i prosperitet i da volimo našu državu. Na području općine Vogošća mi smo obnovili sva partizanska spomen-obilježja u proteklom periodu, te dajemo punu podršku, kao lokalna zajednica, svim aktivnostima i manifestacijama i to radimo sa ponosom, naglasio je Smajić.

Također, na obilježavanju godišnjice prisutnima se obratio i akademik Mirko Pejanović.

– Ja sam jedan od onih koji živi za vrijednosti antifašizma i uvijek sam zajedno sa onima koji to njeguju. Zahvaljujem vam se što ste se danas okupili, što možemo zajedno slaviti pobjede i što se možemo boriti za našu bolju budućnost, istakao je Pejanović.

Druženje je nastavljeno na lokalitetu Grabljive njive gdje su se okupili učesnici marševske kolone kojima niske temperature i snježne padavine nisu bile prepreka da pješke pređu dionicu dugu 5 kilometara.

“Igmanski marš” izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati. Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji. Bio je to jedan je od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a tradicionalno se već decenijama obilježavaju godišnjice tog događaja sa porukom da antifašizam nije iskorijenjen.

Copyright @ 2015 by INAF | Sva prava zadržana