Centar Sumero bio je domaćin događaja “Put osoba s invaliditetom ka zapošljavanju i samostalnom životu” u čijem fokusu je bilo unapređenje zapošljavanja osoba s invaliditetom i prelazak sa strateških dokumenata na konkretnu praksu.
Skup koji je okupio predstavnike institucija, organizacija civilnog društva i međunarodnih partnera, prisustvovao je i načelnik Općine Vogošća Migdad Hasanović.
Ovom prilikom predstavljeni su rezultati projekta “WORKin – Podrška za radnu inkluziju”, uz podršku Federalnog zavoda za zapošljavanje, te je otvoren dijalog o modelima efikasnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada, posebno onih s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama u Federaciji BiH.
Direktor Sumera Haris Haverić naglasio je da naša zemlja ima kvalitetan strateški i zakonodavni okvir u oblasti prava osoba s invaliditetom, no njegova primjena u praksi predstavlja ključni izazov.
– Naš cilj je da strategije prevedemo u konkretna rješenja. Kroz ovaj projekat, u saradnji s partnerima iz Hrvatske, educirali smo radne asistente kao ključni mehanizam podrške koji povezuje osobu s invaliditetom i poslodavca i omogućava njihovo uključivanje na otvoreno tržište rada – rekao je Haverić.
Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike Dobrica Jonjić ocijenio je da zakonodavstvo Federacije BiH već prepoznaje institut radnog asistenta, ali da ključni izazov predstavlja njegovo finansiranje i implementacija.
– Problem nastaje kada teorijska rješenja treba provesti u praksi. Potrebno je osigurati i zakonodavni i finansijski okvir kako bi i poslodavci i radnici bili zadovoljni – rekao je Jonjić.
Direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo Amina Đonlagić naglasila je da ova institucija kontinuirano provodi programe zapošljavanja otvorene za sve kategorije, uključujući i osobe s invaliditetom, dok je direktorica Centra za obrazovanje odraslih Validus iz Zagreba Slavenka Martinović istaknula je da iskustva iz Hrvatske pokazuju kako i osobe s kompleksnim teškoćama mogu biti uključene na otvoreno tržište rada uz adekvatnu podršku.
Prema dostupnim podacima, manje od pet posto osoba s intelektualnim teškoćama u BiH ima formalno zaposlenje, što ukazuje na potrebu sistemskih rješenja i snažnije koordinacije institucija, poslodavaca i organizacija civilnog društva u ovoj oblasti.
