Vogošća

Lična karta Općine Vogošća

default

.

Vogošća je jedna od devet općina u Kantonu Sarajevo. Smještena je na nadmorskoj visini od 508 do 1.252 metara. Nalazi se na 43o i 53׳ sjeverne geografske širine i 18o i 20׳ istočne geografske dužine. Općina Vogošća pokriva 72 km2 i udaljena je 6 kilometara od centra Sarajeva, glavnog grada BiH.

Općina Vogošća leži na strateški važnom komunikacijskom položaju. Kroz Vogošću vode i magistralna javna cesta: Bosanski Brod–Sarajevo–Metković (M17 i M18) i  magistralna željeznička pruga: Vinkovci (Hrvatska) – Sarajevo – Ploče (Jadransko more; Hrvatska), te dionica autoputa A1. U neposrednoj je blizini Glavne željezničke stanice u Sarajevu i na svom području ima jedno željezničko stajalište (Donja Vogošća) i jednu željezničku stanicu (Semizovac).

0
Stanovnika
0 .
Po indeksu razvijenosti
0
Poslovnih subjekata
0 km2
Površina
0
Mjesnih zajednica

Jedna od devet općina Kantona Sarajevo, udaljena od Sarajeva samo šest kilometara je općina Vogošća čije je središte istoimeni grad. Ona se nalazi na prostoru između Sarajevskog i Visočkog polja u slivu rijeke Bosne, te zahvaća i slivove rječica Vogošće i Ljubine koje su desni pritoci rijeke Bosne. Prije rata u Bosni i Hercegovini te sve do potpisivanja Mirovnog sporazuma 1995. godine općina Vogošća je bila gradska općina Sarajeva.

Tokom povijesti ovo područje je prolazilo kroz različite razine razvoja kada je od ubrzanog razvoja prelazilo na razdoblje stagnacije. Naselje Vogošća u obliku kakvo je danas se razvilo u razdoblju nakon završetka Drugog svjetskog rata, što ima zahvaliti izgradnji vojno-industrijskog kompleksa preduzeća “Pretis”. Općina Vogošća ostvaruje dinamičan razvoj oko 1980. godine kada na cijelom području Jugoslavije biva poznata zbog iznimnog razvoja u industriji. U bivšoj Jugoslaviji općina Vogošća je bila poznata i kao druga općina po razvijenosti odnosno po nivou nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Ovoj razini razvijenosti je u najvećoj mjeri doprinosio razvoj vojne i automobilske industrije, prerade metala, proizvodnje termoenergetskih i procesnih postrojenja te industrije valjčanih ležaja koji se odvijao u suradnji sa Volkswagenom iz Njemačke i SKF–Geteborg iz Švedske. Što se tiče gospodarskog razvoja ovog područja tu su glavnu ulogu preuzeli rudarstvo i industrija. Razvoj ovog cijelog područja je bio moguć zbog suradnje općine Vogošća sa drugim zemljama u predratnom periodu koja je tada je na visokom nivou. Pored razvijene industrije i rudarstva, Vogošća je imala razvijenu infrastrukturu, lokalni i međugradski promet te razvijenu telekomunikacijsku mrežu sa vlastitom centralom od 12000 brojeva. Vagošća je prije rata (1992. godine) bila najjači industrijski kompleks na Balkanu te je imala veliki strateški značaj. U industriji je tada bilo zaposleno oko 90 % radno sposobnog stanovništva cijele općine, no u toku rata veliki broj industrijskih pogona bio je oštećen ili potpuno uništen. Poslijeratni period u Vogošću je obilježen razdobljem obnavljanja razrušenih stambenih objekata, infrastrukture te razvojem poljoprivrede.

Za kulturni život Vogošća bitna je kulturna manifestacija „Vogošćanski dani“ u sklopu kojih se održavaju sportska natjecanja, izložbe kulturno-umjetničkog stvaranja, promocije knjige te folklorni program, kazališne predstave te razni drugi sadržaji.

Općina Vogošća ne poznaje problem bijele kuge

Općina Vogošća ne poznaje problem bijele kuge, nas je svakim danom sve više hvala Bogu! Iz godine u godinu, bilježimo trend rasta upisanih prvačića, tako da naši problemi idu u pravcu nedovoljnih predškolskih i školskih resursa i potrebe za novim dječijim igralištima.

Close Search Window